Medijima smo okruženi na svakom koraku. Internet i mobitel dvije su stvari bez kojih teško možemo zamisliti svakodnevicu. Vijesti koje nam servira news feed na društvenim mrežama smatramo pod normalnim, no kako to utječe na našu svijest i kritičko razmišljanje? Znamo li kako razlikovati stvarne vijesti od lažnih? Tko su autori koji stoje iza tih tekstova?
Mediji su prisutni u čovječanstvu od pojave tiskarskog stroja. Nekad su vijesti i informacije bile rezervirane samo za obrazovanu elitu, dok su danas sastavni dio naših života. Radio je kao medij za vrijeme II. svjetskog rata služio kao snažno propagandno sredstvo, a različite vrste medija mnogi i danas tako smatraju.
Edukacije na ovu temu provodit će Dora Vadlja, magistra novinarstva i novinarka u Međimurskim novinama. Rad u novinarstvu započela je kao studentica za vrijeme diplomskog studija u Zagrebu. Pratila je zanimljivosti i aktualnosti u Međimurju, a osim dnevnih novosti i poznatih osoba pisala i brojne PR tekstove za portal.
Nakon stjecanja diplome i zvanja magistra novinarstva zaposlila se u Međimurskim novinama gdje radi 5 godina. Istovremeno piše za tiskano izdanje tjednika, kao i na portalu mnovine.hr. Time je stekla vještine rada na dvije medijske platforme koje su na prvu slične, no obuhvaćaju sasvim različite koncepte i publiku.
Dok čekamo da se završi katastarska izmjera i da nam se oslobodi velika dvorana, naš mali Murai atelje pokazao se dovoljno velikim za promišljanje o vrijednostima i karakteristikama koje nas odlikuju kao pojedince, koje nas čine različitima i drukčijima od drugih, ali istovremeno doprinose jednakosti u društvu. U utorak, 26. ožujka, radionicu 'Same, but different' […]
Živimo u doba velikih tehnoloških, migracijskih i klimatskih promjena. No, što je ono što uvijek ostaje isto? Koje su to naše vrijednosti i karakteristike koje ostaju s nama bez obzira na vanjske promjene? Što je to po čemu se razlikujemo od ostalih, ali istovremeno baš zbog toga doprinosimo jednakosti u društvu? Kako su različitosti povezane […]
Jesu li etikete koje neizbježno unosimo u svoje domove svakim odjevnim predmetom koji kupimo proizvod same po sebi ili ih automatizmom smatramo otpadom? Ako su otpad, mogu li se reciklirati? Koliko etiketa nastane u svijetu, ako se godišnja proizvodnja tekstila vrti oko 100 milijardi (?!) različitih tekstilnih proizvoda, a proda ih se oko 80 milijardi? […]
